Ždralovgrad - Daruvar

Antičko doba

Urbana povijest Daruvara je duga i uskoro će biti dvije tisuće godina od osnutka prvog lokalitet a poznatog kao organizirana urbana cjelina. Najstarije poznato naselje, smješteno pored ljekovitih geotermalnih izvora na prostoru Daruvarske kotline datira u 4. st. pr. Krist a. Arheologija nam na ovom podrucju svojim nalazima, (kamene sjekire), kazuje da je kraje bio nastanjen i ranije, u kameno doba.

Grci i Rimljani su panonsko-keltska plemena nastanjena u kotlini nazivali Jazi, (Iassioi ili Iassi), što znači "Topličani" ili "Iscjelitelji," pošto su njihova iskustva s toplim vrelima bila brzo primjećena i zapisana u važne povjesne knige. Prilikom prodora Rimljana u Panoniju ta su plemena bili saveznici Oktavijana Augusta pri opsadi i pokori grada Siscia, (danasnji Sisak), u 35. prije nove ere. Kao nagradu, dobili su svoju samoupravu pod imenom Res Publica Iasorum. Pored plemenskog središta Jaza Rimljani su osnovali osnivaju svoje naselje pod imenom Aquae Balissae ("Vrlo jaka vrela)". Razvoj naselja i termalnog lječilišta potpomogao je i povoljan prometni položaj na rimskim cestama Siscija - Mursa, Salona - Akvinkum i Sirmij - Petovij. Car Hadrijan je 124. godine naselju dodijelio prestižni status municipija, (Municipium Iasorum), a teritorija mu se prostirala između obala rijeka Save na jugu te Drave na sjeveru.

Prema sačuvanim natpisima, poznate Jazijske "Iscjeliteljske Terme",(Thermae Iasorum), provincija je bila posjecena od careva -- Hadrijan, Marko Aurelije, Komod, Septimije Sever, Konstantin I. Veliki. Nalazi ukazuju da je u Aquae Balissae postojao forum ukrašen carskim konjaničkim brončanim kipovima i statuama, Jupiterov hram, termalni kompleks s Silvanovim hramom, amfiteatar. Najpoznatiji arheološki nalaz iz Daruvara je carski mrežasti diatretni pehar za vino koji je danas izložen u Kunsthistorisches Museum u Beču.

Srednji vijek                                     

Nakon pomicanja uzrokovanih velikom seoboama naroda (4.-7. s

toljeće.) od 11. je stoljeća ovo područje pripadalo srednjovjekovnoj Zagrebačkoj biskupiji i Križe

. U Daruvarskoj kotlini, na brežuljku Stari Slavik iznad geotermalnih izvora plemići Nelipići od Dobre Kuće podižu svoju utvrdu Kamengrad (Kuwar). Položaj, promet, plodno tlo, ugodna klima kao i već tisućljeće ranije tada poznati ljekoviti izvori omogućili su na prostoru kotline razvoj četiri srednjevjekovna trgovišta -- Toplice, Četvrtkovac, Dimičkovine i Podborje s franjevačkim samostanom Svetog Kralja Ladislava. Tradicionalno liječenje toplom vodom nastavljeno je i u sre

dnjem vijeku. Tri crkve Blažene Djevice Marije ukazuju da se topla voda naročito cijenila kao i u prapovijesti i rimskom dobu u tretmanu izlječenje ženske neplodnosti

Kasniji razvoj

Daruvarsko područje je izuzetno bogato srednjovjekovnim spomenicima kulture. Dobra Kuća, Stupčanica, Kristalovac, Vojk-Kerestur, Sv.Duh, Pavlovina, Petrovina, Bagenovac, Sirač i Željnak su samo neki od dvoraca hrvatskog plemstva. O bogatom crkveno-kulturnom životu pored franjevačkog samostana u Podborju svjedoče samostani kao sto su benediktinski Sv. Margarete, pavlinski Sv. Ane i augustinski Sv. Tri Kralja u mjestima Bijela, Vrijeska i Sređani kao i egzistencija 22 srednjovjekovne župe. Provale i osvajanja Turaka sredinom 16. st. prekidaju razvoj područja. Franjevački samostan Sv. kralja Ladislava u Podborju je u to doba bio pretvoren je u tursku pograničnu tvrđavu. Nnaseljavaju se Vlasi kao čuvari Turskog carstva pred Habsburškom monarhijom, (Vojna krajina i Banska Hrvatska), zapadno odavde. Prostor trgovišta Toplica s crkvom Blažene Djevice Marije pored geotermalnih vrela, za vrijeme Turaka je bio poznat kao Ilidža.
Nakon izgona Turaka u 1699. područje pada pod upravu bečke dvorske komore do 1745., kada vlastelinstva Podborje, Sirač i Pakrac kupuje grof pl. Antun Janković.Janković mijenja hrvatsko ime naselja Podborje u Daruvar sa značenjem Ždralov grad na mađarskom jeziku ili preciznije Ždralov dvorac prema prelijepom dvorcu koji je grof započeo graditi u 1771..Hrvatsko narodno ime Podborje ostaje u upotrebi sve do sredine 20. stoljeća kao dodatak uz imena susjednih naselja kao Batinjani Podborski, Vrbovac Podborski, Doljani Podborski, Podborski Kravjak.

Gospodarski i kulturni razvoj

S ciljem gospodarskog razvoja dinastija Jankovića naseljava svoje posjede poljoprivrednicima i obrtnicima iz ostatka Hrvatske, iz Češke, Slovačke, Njemačke i Mađarske tako je prostor, rijetko naseljen od ratova s Turcima ponovno napučeni. Doseljenicima s iskustvom u poljodjelstvu, obrtu i trgovini je obećana zemlja za kultivaciju te materija za izgradnju kuća. Izgradnjom prvih gradskih kupki u (1772.) Jankovići su zacrtali jednu od osnovnih funkcija grada Daruvara danas a to je -- termalnog lječilišta. Kasniji grof Julije Janković, (1820 - 1904.), mecena je Ilirskog preporoda te mnogih hrvatskih ustanova nastalih za i nakon vremena Bachovog apsolutizma i kasnije. Potpomogao je gradnju HAZU, (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) Narodnog muzeja, spomenika banu Jelačiću, osnivač je mnogih humanitarnih i prosvjetnih zaklada, osobito u Požeškoj županiji gdje je djelovao na promicanju školstva i narodnog zdravlja.
Odlaskom iz Daruvara 1879. grofovska porodica Janković prodaje posjede te napušta ove krajeve. Njihovom graditeljskom dijelu pripada župna crkva Presvetog Trojstva iz 1764., Antunova kupka, (1772.), dvorac Janković (1777.), Ivanova kupka (1812.), Škola sestara milosrdnica (1870.). Od gospodarskih objekata u vrijeme između sredine 19. st. i svršetka Prvog svjetskog rata, pošto je glavna gospodarska grana bilo šumarstvo, postojala postojala je pilana. Isto tako tu je bila suknara te i dabas postojeća pivovara od 1840. Brže od industrije razvijali su se trgovina i ugostiteljstvo pošto su bili povezani za lječilišta. Kotar Daruvar je 1912. imao je 63 trgovaca, 412 obrtnika, 68 "sitničara," 41 gostioničara i 92 krčmara. Izgradnja pruge Banova Jaruga - Daruvar - Barč otvorena uz samu nazočnost samog cara, (Franje Josipa I.) u 1897. doprinijela je gradskom razvoju tako da se uskoro izgradeni novi objekti: Restaurant Terasa, Švicarska vila, Vila Arcadia i Centralna Blatna Kupka koja sa svojom velikom kupolom postaje jedan od simbola Daruvara.

vačkoj županiji